Kad nas netko pita “Kako ste?“Ili” kako si? “, Obično odgovaramo površno, ponekad neutralnim frazama, poput” normalno “ili čak odgovara na pune pritužbi, ne shvaćajući da te riječi ne samo da informiraju drugu osobu o našem raspoloženju, već i jačaju unutarnju pripovijest koja određuje našu percepciju stvarnosti. U ovom smislu, psiholog Silvia Severino U nedavnom videozapisu na društvenim mrežama predlaže ponovnu procjenu načina na koji odgovaramo Ova svakodnevna pitanja i nude pozitivne i pozitivne odgovore koji imaju učinak množenja na naše emocije i ljude oko nas.
Severino tvrdi da fraze poput “Sve je sjajno”, “nevjerojatno” ili “ne mogu biti bolje” nisu samo pretjerivanje, već i jezični alati za reprogramiranje koji pomažu u jačanju optimističnog pristupa životu. S ove točke gledišta, način na koji se izražavamo ako nas netko pita kako bi nas trebalo razmotriti trivijalna gestaAli za sredstvo promjene koje utječe na našu bunaru, naši odnose, pa čak i na društvenu percepciju koje emitiramo. Govoreći o dobrim stvarima, ojačamo ih, a kada množimo pozitivan stav, stvaramo okruženje u kojem se mi i drugi možemo osjećati motiviranijim i entuzijastičnim. Ali što znanost kaže o snazi jezika i zašto je tako važno pravilno odabrati riječi u komunikaciji?
Što odgovoriti kad vas netko pita kako imate
Jezik kao tvorac stvarnosti
Jezik nije samo sredstvo komunikacije, već i alat koji stvara stvarnost. Prema podacima Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) Mentalna bunara -Biti je usko povezana s načinom na koji tumačimo i izražavamo svoja iskustva u pitanju “Kako ste?”. Upotreba pozitivnih izraza ne samo da izražava optimizam, već može smanjiti i razinu stresa i povećati emocionalnu stabilnost.
Drugim riječima, kad pozitivno odgovaramo, ne samo da uljepšavamo istinu, već i jačamo odnos koji ima opipljiv učinak na naše mentalno zdravlje.
Neurobiologija je pokazala da mozak različito reagira na negativne i pozitivne riječi. Prvi aktivira područja povezana s budnost i strahdok drugi evocira osjećaj mira i otvorenosti. Stoga, razvoj pozitivnog rječnika u pozdravu postaje svakodnevna praksa s dugoročnim kumulativnim učinkom.
Zašto je dobro govoriti pozitivno kad vas netko pita kako imate
Severinova tvrdnja podudara se s onim što mnogi psiholozi nazivaju Pygmalionovim učinkom, tj. Tendencija naših očekivanja da utječemo na rezultate koje dobijemo kad nas netko pita kakav smo. Ako odgovorimo na žalbe, jačamo ideju da je naš život težak ili nezadovoljavajući. Suprotno tome, ako odgovorimo na optimistične tvrdnje, oživjet ćemo s više energije i motivacije.
Europska komisija U svojim uputama o socijalnim i emocionalnim kompetencijama naglašava važnost konstruktivnog jezika u Obrazovanje i svakodnevni život. Odabirom riječi koje odražavaju pozitivan stav kada nas netko pita kakav jesmo, ne samo da poboljšamo svoje međuljudske odnose, već i doprinose stvaranju zdravijeg i suradnje. U tom smislu, možda postoji način na koji se pozdravljamo, jednako moćan alat društvenih promjena kao pojedinačnih napora.
Praktični primjeri pozitivnih odgovora
Ne radi se o sakrivanju problema ili uskraćivanju stvarnih poteškoća koje se mogu dogoditi u svakodnevnom životu, već svjesno odabrati pristup koji daje više prostora onome što nas ispunjava. Na primjer, umjesto da odgovorite na “istu stvar” možete reći “napredujem svaki dan”. Ako netko pita zdravlje, odgovor “sjajno” ili “ikad bolje” daje drugačiju energiju od jednostavnog “lošeg” ili “tako”.
Osim toga, ti odgovori ne bi trebali zvučati prisilno. Naprotiv, oni mogu postati osobni podsjetnik da uvijek postoji nešto pozitivno, čak i ako čak i malo. Kad ih ponavljamo, naš um počinje posvetiti više pozornosti prilikama nego poteškoćama.
Utjecaj kako se osjećate na društvene odnose
Pozdrav je jedno od prvih vrata za ljudsku interakciju. Kad ga pratimo pozitivnim riječima, ne samo da poboljšamo raspoloženje, već i utječemo na raspoloženje druge osobe. Optimistični pozdrav može se promijeniti smjer razgovora, Otvorite prostor za empatiju i suosjećanje ili jednostavno ostavite ugodan osjećaj o tome tko ga prihvaća.
Istraživanje u području međuljudske komunikacije koje je provela Europska komisija pokazuje da pozitivan jezik jača povjerenje i suradnju u socijalnom i radnom kontekstu. To dokazuje da ono što kažemo u pozdravu nije mala stvar, već ključni element za izgradnju jačih i zadovoljavajućih odnosa.
