Znanstvenici su u špilji u Grčkoj otkrili drevnu lubanju koja je desetljećima bila predmet neuvjerljive rasprave među stručnjacima. Otkriće je konačno otkrilo njezin identitet i dokazalo da je pripadala vrsti arhaičnog hominida različitog od modernih ljudi i neandertalaca. Otkriće je ključno za razumijevanje raznolikosti života u pretpovijesnoj Europi.
Otkriće koje je promijenilo ljudsku povijest
Lubanja poznata kao „Petralona“ otkrivena je 1960. godine u špilji Petralona u Grčkoj. Od tada su njezina starost i mjesto u ljudskom obiteljskom stablu predmet intenzivne rasprave. Početne studije datiraju je na između 170 000 i 700 000 godina – preširok raspon da bi se točno odredio njezin vlasnik.
Ključ rješavanja ove misterije leži na samom mjestu gdje je pronađena. Lubanja je bila ugrađena u zid špilje i prekrivena slojevima kalcita. Nedavno je Novo istraživanje provedeno je korištenjem napredne tehnike datiranja koja uključuje analizu mineralnih naslaga nastalih na fosilu.
Rezultati su bili zapanjujući: najstariji slojevi kalcita koji prekrivaju lubanju počeli su se formirati prije najmanje 286 000 godina, što potvrđuje da je fosil već postojao u to vrijeme, mnogo ranije nego što se prije mislilo.
Zahvaljujući preciznijem datiranju, znanstvenici su uspjeli povezati lubanju s vrstom hominida poznatom kao Homo heidelbergensis. Ova skupina, koja se smatra zajedničkim pretkom neandertalaca i modernih ljudi, živjela je tijekom pleistocena i koegzistirala s drugim vrstama u Europi. Otkriće je opisano u znanstvenom časopisu Journal of Human Evolution.
Dakle, nalaz iz Petralone ne samo da uspostavlja novu kronologiju, već i potvrđuje teoriju da povijest ljudske evolucije u Europi nije bila ravna linija, već složenija i višestruko razgranata panorama u kojoj su različite populacije hominida istovremeno naseljavale kontinent, obogaćujući naše razumijevanje prošlosti naše vrste.
