Postoje arheološki nalazi koji mijenjaju povijest, ali ovaj put je mala čeljusna kost pronađena na Grenlandu potresla paleontologiju.
Proučavajući stijene iz ranog jurskog razdoblja, znanstvenici su otkrili fosilizirane ostatke primitivnog sisavca. Riječ je o najstarijem poznatom primjerku dokodonta, izumrlog roda sisavaca.
Otkriće je objavljeno u znanstvenom časopisu Papers i ne samo da pruža nove podatke o podrijetlu sisavaca, već i još jednom pokazuje važnost Grenlanda kao paleontološke enklave prvog reda.
Fosil pronađen na Grenlandu mijenja povijest sisavaca
Znanstvenici su već dali ime primjerku pronađenom u formaciji Rhaetelv: Nujalikodon cassiopeiae, dio grupe Kap Stewart, a njegova starost vraća nas u getengsko razdoblje. To jest, na početak jurskog razdoblja.
U znanstvenom smislu, to znači da se praznina u predkodontskom fosilnom zapisu zatvara za sedam milijuna godina. Do sada je najstariji fosil ove skupine datiran na oko 176 milijuna godina; novi nalaz datira na oko 183 milijuna godina.
Fosil je fragment čeljusti s potpunim kutnjakom i dijelom drugog zuba, što znanstvenicima omogućuje da potvrde da se radi o vrsti koja nikada prije nije opisana.
Korištenjem mikrotomografije uspjeli su analizirati raspored kvržica i grebena na kutnjacima, svojevrsni otisak prsta koji razlikuje svaku vrstu sisavca.
Upravo je složenost ove denticije bila ključna za identifikaciju Nujalikodon cassiopeiae kao važnog prijelaznog oblika u evoluciji sisavaca.
Ključ za pronalazak jednog od najstarijih fosila na planetu
Dokodonti su bili jedna od prvih skupina sisavaca koja je razvila uistinu složenu denticiju. Za razliku od drugih modernih životinja, njihovi kutnjaci imali su brojne kvržice i grebene.
Razlog je bio taj što im je taj oblik omogućavao obradu široke palete hrane. Upravo im je ta evolucijska prednost omogućila da prežive do srednjeg i kasnog jurskog razdoblja.
Kako objašnjava Elsa Panciroli, koautorica studije, svaki sisavac ima jedinstveni uzorak na zubima, što je vrlo korisno pri analizi fosila. U ovom slučaju, uspjeli su shvatiti da se radi o potpuno novoj vrsti.
Filogenetska analiza pokazuje da je novi fosil bazalni član reda Docodonta ili njegov najbliži srodnik, što ga čini važnim dijelom našeg razumijevanja kako su se složeni zubi razvili iz jednostavnijih oblika.
Zašto je Grenland paleontološki raj
Grenland je još uvijek neistraženo područje. Zapravo, njegove vode još uvijek proizvode životinje koje su stare tisuće godina. Ovo otkriće također dokazuje njegov paleontološki značaj.
Na primjer, Jameson Land u istočnom Grenlandu jedno je od rijetkih mjesta na svijetu gdje su sačuvani ostaci kopna iz ranog jurskog razdoblja.
Ovim otkrićem znanstvenici su mogli potvrditi teoriju da su docodontani nastali na području današnje Europe i Grenlanda. Kasnije su se proširili po superkontinentu Laurazija.
