Komunikacija među ljudima ne sastoji se samo od riječi koje izgovaramo, već i od gesti i pogleda koji nose mnogo informacija. Jedno od najčešćih ponašanja tijekom razgovora je da osoba skreće pogled dok govori. Iako je za mnoge ljude to automatsko ponašanje, stručnjaci i profesionalne institucije u područjima psihologije, neuroznanosti i neverbalne komunikacije tvrde da u ovo ponašanje utječu emocionalni i kognitivni čimbenici. Dok za neke skretanje pogleda odražava sramežljivost, nesigurnost ili nespretnost, za druge je to nesvjesna strategija za bolju obradu misli.
Dakle, skretanje pogleda ne samo da prenosi pažnju i emocije, već postaje i kanal za upravljanje mentalnim opterećenjem tijekom razgovora. Kada gledamo, događa se vrlo značajna ljudska interakcija. Prema Institutu Cervantes, skretanje pogleda kada nam netko razgovara može biti način smanjenja vanjske stimulacije i promicanja unutarnjeg fokusa. Psiholozi ističu da je ovaj fenomen poznat kao “averzija prema pogledu”, resurs koji nam pomaže isključiti vizualne podražaje dok organiziramo ono što želimo reći. Psiholog Mark Smith u svojoj knjizi The Emotional Learner objašnjava da čak i djeca često izbjegavaju kontakt očima kada odgovaraju na teška pitanja u razredu jer trebaju očistiti svoj um od distrakcija. „To pokazuje da skretanje pogleda, daleko od toga da je znak laganja ili nezainteresiranosti, može odražavati kognitivni proces potreban za koherentan i jasan govor“, kaže Smith.
Što znači kada netko skrene pogled dok razgovara s vama
Razne institucije tvrde da održavanje dosljednog kontakta očima zahtijeva veće kognitivno opterećenje. „To znači da mozak troši više mentalnog napora na održavanje ove vizualne interakcije, smanjujući resurse dostupne za razmišljanje ili planiranje odgovora“, komentiraju stručnjaci iz Instituta Cervantes.
Godine 2016., tim stručnjaka sa Sveučilišta Kyoto pokazao je u studiji Shoga Kajimure i Michia Nomure da održavanje pogleda tijekom zadatka generiranja glagola negativno utječe na verbalne performanse, budući da ometa vizualno i lingvističko radno pamćenje.
Oni time potvrđuju da istovremeno razmišljanje i gledanje mogu biti preteški za mozak. Ovo otkriće podupire ideju da skretanje pogleda nije čin nepristojnosti, već prirodni mehanizam za optimizaciju razmišljanja.
„U praksi, kada osoba skrene pogled tijekom razgovora, vjerojatno će sistematizirati svoje misli ili obraditi informacije. Stoga se ova gesta može smatrati alatom za kognitivnu samoregulaciju“, potvrđuju Kajimura i Nomura.
Koji kulturni i društveni čimbenici utječu na ljude da izbjegavaju kontakt očima?
Gesta skrenuća pogleda tijekom razgovora s drugom osobom tumači se različito ovisno o kulturi svakog društva. Dok se na Zapadu održavanje kontakta očima obično povezuje s iskrenošću i samopouzdanjem, na Istoku se dugotrajni pogled može smatrati znakom nepoštovanja i činom sukoba.
U tom smislu, skrećanje pogleda u određenim kulturnim kontekstima nije znak neugode, već znak pristojnosti i poštovanja. „Neverbalna komunikacija prožeta je kulturnim vrijednostima, a ono što se u jednoj zemlji doživljava kao hladnoća, u drugoj se tumači kao poštovanje“, prema Cervantes institutu.
U nekim specifičnim društvenim situacijama, poput razgovora za posao ili razgovora između stranaca, predugo gledanje može uzrokovati napetost. Zauzvrat, izbjegavanje kontakta očima način je uravnoteženja interakcije, smanjujući osjećaj dominacije i pritiska.
Kako se kontakt očima tumači u procesu učenja?
Psihologinja Gwen Doherty-Sneddon sa Sveučilišta Stirling proučavala je kako djeca koriste odbijanje pogleda kao strategiju učenja. Prema njezinom istraživanju, odvraćanje pogleda od osobe koja postavlja pitanje omogućuje im da se bolje usredotoče na odgovor i kontroliraju vrijeme potrebno za razmišljanje.
Taj mehanizam postoji i kod odraslih. Odvraćanje pogleda kada formuliramo objašnjenje ili tražimo pravu riječ može nam pomoći da smanjimo vizualne smetnje i oslobodimo resurse radne memorije.
„Ljudi obično gledaju u stranu ili dolje kada pokušavaju nešto zapamtiti, što je vidljiv znak unutarnje obrade“, objašnjava Sveučilište Stirling.
Odbijanje pogleda također odražava emocije.
Skretanje pogleda također odražava emocije
Ova gesta nije ograničena samo na kognitivne procese. Ponekad skretanje pogleda također pokazuje emocije poput nelagode, srama ili pokušaja zaštite od osjetljivog pitanja.
„U razgovorima o bolnim iskustvima ili situacijama ranjivosti, ljudi izbjegavaju kontakt očima kao mehanizam emocionalne samoobrane“, komentira Mark Smith.
Osim toga, izravan pogled u situacijama borbe za moć može se protumačiti kao pokušaj kontrole ili superiornosti. Stoga, skretanje pogleda u takvim slučajevima ne znači podložnost, već je način uravnoteženja komunikacije i smanjenja njene agresivnosti.
