Znanstvena istraživanja otkrila su razloge koji su doveli naš planet do jednog od najvećih ledenih doba u njegovoj povijesti, kako izvještava Guardian. Tijekom ovog razdoblja, poznatog kao ‘gruda snijega Zemlja’, Zemljina površina bila je potpuno prekrivena ledom, čak i u tropskim regijama. Znanstvenici su povezali ovaj ekstremni događaj s masovnim vulkanskim erupcijama koje su se dogodile prije otprilike 720 milijuna godina na području današnje Aljaske i Grenlanda. To su poznati kao Franklinovi događaji, niz erupcija koje su izbacivale ogromne količine svježeg vulkanskog kamenja na površinu bez biljnog pokrova.
Smrtonosna kombinacija za klimatsku ravnotežu
Za razliku od drugih erupcija sličnih razmjera, ove su se erupcije poklopile s već neuobičajeno hladnom globalnom klimom i nedostatkom biljaka, što je pojačalo njihove učinke. Bez vegetacije koja bi usporila proces, svježe eruptirana vulkanska stijena brzo je kemijski reagirala, uklanjajući ugljikov dioksid iz atmosfere.
Pad ugljikovog dioksida, glavnog stakleničkog plina, dramatično je smanjio sposobnost atmosfere da zadržava toplinu. Klimatski modeli koje koriste autori studije sugeriraju da je ovaj događaj bio dovoljno snažan da izazove ledeno doba na globalnoj razini.
Ključna uloga erozije bez vegetacije
Autori rada, objavljenog u časopisu Journal of Geophysical Research: Planets, objašnjavaju da je „klimatski utjecaj ovih erupcija bio moguć samo zbog kombinacije hladne atmosfere, opsežne izložene stijene i odsutnosti vegetacije koja bi djelovala kao kočnica.“
Epizoda pokazuje kako se geološki i biološki uvjeti mogu ispreplesti i uzrokovati duboke promjene u Zemljinom sustavu. Prema istraživačima, slične erupcije u drugim točkama geološke povijesti nisu imale usporedive učinke jer su se događale u toplijim klimatskim kontekstima ili u okruženjima s dobro razvijenim biljnim ekosustavima.
Hipoteza o smrznutoj Zemlji sugerira da je planet bio prekriven ledom od polova do ekvatora, bez vidljivih tekućih oceana i ekstremnih temperatura. Ova faza prethodila je pojavi složenog života, pa je možda odigrala ključnu ulogu u kasnijoj biološkoj evoluciji.
