Nemamo dobre vijesti za stanovnike stambenih zgrada koji koriste sistemsko grijanje. Ako želite biti toplo zimi, bit će skupo. Cijene će se povećati za 86 % godišnjeg izražavanja, što znači gubitak od 600 godišnje za prosječno kućanstvo. Naravno, također je moguće spasiti i zatvoriti radijatore, hodati džemperima i nadati se da zima neće biti tako hladna. Kako je tako značajno povećanje cijena? Da vidimo što smo do sada zagrijavale kuće, što se promijenilo i hoće li izgradnja nuklearnih elektrana promijeniti situaciju na bolje u budućnosti.
- Očekivano povećanje cijena sistemske topline je do 86 %, što znači povećanje plaćanja za otprilike 600 godišnje za prosječno kućanstvo
- Češka je u Europi zauzela peto mjesto u porastu cijene toplinske energije, što se od 2015. povećalo za 80,1 %.
- Većina sustava sistemske topline osigurava crni ugljen, ali njegov se udio postupno smanjuje u vezi s prijelazom na plin.
Posljednjih godina toplina je postala skuplja od inflacije. Prema našim procjenama, inflacija je bila od 2022. do srpnja ove godine 37,7 % i Rast cijena topline 71,8 %. Ove godine inflacija je bila 4,3 %od siječnja do srpnja, ali toplina je povećala “samo” za 3,3 %. Ali to je tišina prije oluje. Uskoro se nešto dogodi mnogim obiteljima da izazivaju vrtoglavicu.
‘U skladu s odobrenom odlukom predsjednika Ureda za regulaciju energije, tarifa će biti topla od 21. siječnja 2025. Što znači rast naboja za toplinu za oko 86 %, a time i povećanje naknada za centralno grijanje za svako kućanstvo za otprilike 1.000 CZK. Slična situacija može utjecati na oko 42 % kućanstava u cijeloj zemlji koja koriste sustav toplinske opskrbe, što me obavještavaju svi novi potrošači topline. ”
Odakle je došlo takvo povećanje? Pogledajmo cijene u Europi i koju su energiju sustava do sada zagrijane. To je toplina sustava, tj. Toplina koja se isporučuje u apartmane u poljskim gradovima toplinske elektrane.
Prema podacima Eurostata objavljenim krajem kolovoza, Češka je bila Peta zemlja u Europi, gdje je cijena toplinske energije za potrošače od 2015. do 2024. povećala većinuza 80,1 %. Najveće povećanje zabilježeno je u Sloveniji (+105,3 %), Francuskoj (+100 %), Nizozemskoj (+90 %) i Austriji (+87,2 %).
Ove godine, kao što je već spomenuto, cijene su polako rasle, u srpnju su bile samo 1,1 % veće nego u prethodnoj godini, za razliku od, na primjer, Norveška, gdje su se povećale za 19,3 % u godišnjim izjavama, Rumunjska (+11,2 % u godišnjim izjavama), Hrvatska (+9,9 %) i Švedska (+7,3 %). Međutim, to se primjenjuje sve dok se trenutno na snazi nisu na snazi nove tarife koje trenutno odobri. Tada postajemo lider u rastu cijena.
Plin na plin
Da vidimo što smo napravili toplinu od drugih zemalja drugih zemalja. Prema podacima Eurostata, samo Poljska koristi samo crni ugljen za grijanje u velikoj mjeri. Postrojenje za grijanje pomoću ove vrste goriva 55,6 % toplinske energije u 2023. godiniAli njihov se udio postupno smanjuje. Čak i 2020. bilo je 65,5 %.
U Europi se crni ugljen za grijanje koristi i u velikoj mjeri u Danskoj, Njemačkoj, Slovačkoj i Poljskoj, ali teško ga je usporediti s Češkom Republikom, jer u Danske toplinske elektrane koje koriste opskrbu crnog ugljena samo 12,5 % toplinske energije i 10,6 % u Njemačkoj.
Također ugljen, ali smeđi, osigurao većinu grijanja (57,7 %) u Sloveniji 2023. godineNo čini se da je to rješenje za hitne slučajeve, jer prethodnih godina njegov udio nije prelazio 13,2 %. Ovu sirovinu široko koriste i česi (42,4 %toplinske energije), Rumunji (20,8 %) i Bugari (12,5 %).
Većina Europe, međutim, zagrijava uglavnom plinom, jer se nuklearne elektrane praktički ne koriste za zagrijavanje (0,1 % topline u EU). Kroz Uniju Prije dvije godine plin je osigurao 41 % toplinske energije i fiksnog biogorivatj. Drvo, poljoprivredni otpad i energetski usjevi (vrba, silovanje, lamen, stabljike kukuruza, pšenična slama) Predstavljali su 21,7 %.
Najviše ovisni o toplini dobivenoj iz plina bili su: Irska (93,1 %plina iz plina), malter (87,9 %), Španjolska (82,2 %), Nizozemska i Italija. Tri od tih zemalja imaju toplu klimu, tako da ne postižu toliko da zemlja leži više na sjeveru. U Njemačkoj plin osigurava gotovo polovicu proizvedene topline. U Francuskoj čini 45 % opskrbe toplinom.
Čvrsta biogoriva najčešće se koriste u Finskoj (77 %topline), Švedskoj (71,3 %), Luksemburgu (68,7 %) i Estoniji (64,2 %).
Toplina iz plina je skuplja od topline ugljena
Plin je glavni izvor topline u Europi, ali je i dalje skup. Cijene nizozemskih ugovora za megavatne sate plina za listopad nedavno su pale ispod 32 eura, ali još uvijek su visoke cijene. Godinu dana prije ruskog napada na Ukrajinske cijene nisu prelazili 20 eura.
Električna energija napravljena od plina nastaje zbog veće učinkovitosti plinskih elektrana i nižih emisija CO2 (niža prava emisija u emisijama megavata) trenutno jeftinije od crnog ugljena, ali uopće ne. Toplinska energija još nije opterećena emisijama CO2. Europska komisija to planira za 2027–2028. U tom kontekstu, plin je relativno skupa alternativa, ugljen je sve jeftiniji u proizvodnji topline.
U 12 mjeseci do lipnja 2025., snaga plinskih toplinskih elektrana u Češkoj povećala se za 42 %, Dok je snaga većine emisijskih elektrana na smeđem ugljenu pala za 14 %, a na crni ugljen za 0,2 %, navodi se u području. Iako plinske elektrane trenutno proizvode malo jeftiniju električnu energiju, to postaje skuplje u slučaju topline.
Plin je u posljednje vrijeme jeftiniji, ali morat ćemo pričekati do kraja rata u Ukrajini radi stvarnog smanjenja cijena. Do tada moramo računati na visoke cijene grijanja.
