Ljudi percipiraju vanjski svijet na različite načine. Neki reagiraju na svakodnevne podražaje više suzdržani, drugi intenzivnije. Ova je varijabilnost uzrokovana razlikama u živčani sustav I mozak koji djeluje kao senzorni filter. Posebno da je osoba vrlo osjetljiva I intenzivno, to ne znači da je neizvjestan, ali to znači da je povećao neurosenzornu osjetljivost, tj. On opaža i obrađuje informacije iz okoliša dublje. To se naziva visokom osjetljivošću.
Prema podacima Europski institut za pozitivnu psihologiju “Visoka osjetljivost nije poremećaj, bolest ili anomalija ličnosti; to je posebnost njegove senzorne obrade.” Vrlo osjetljivi ljudi (VCL) imaju prijemčiviji i dublji živčani sustav, što se odražava na veću empatiju, intuiciju i mogućnosti promatranja. Njihov mozak pokazuje veću aktivnost u područjima koja se odnose na emocije, osjetilnom percepcijom i društvenom sviješću. Različite studije pokazuju da ova značajka ima genetsku osnovu naslijeđenu od predaka čija je osjetljivost pridonijela preživljavanju jer im je omogućila otkrivanje skrivene opasnosti ili potrebe za grupom. Vrlo osjetljivi ljudi obično se osjećaju potlačenim bukom, gomilom ili snažnim emocijama, ali istovremeno osjećaju duboku zahvalnost za umjetnost, prirodu i međuljudske odnose. Visoka osjetljivost nije slabost ili klinička dijagnoza, već jednostavno drugačiji način postojanja na ovom svijetu. Razumijevanje ovih osobina karaktera prvi je korak prema njegovoj zdravoj integraciji u svakodnevni život.
Što čini osoba koja je vrlo osjetljiva i intenzivna
Osjetilna obrada i visoka osjetljivost
Nisu svi ljudi opažali i svijet. Neki procesni osjetilni podražaji poput zvukova, svjetla, emocija, interakcija, intenzivnije i dublje. To je povezano s povećanom osjetljivošću središnjeg živčanog sustava, što neke ljude čini osjetljivijim i empatičnijim.
Ova skupina ljudi poznata je kao vrlo osjetljiva ličnost (HSP), osobina ličnosti koju je psihologija prepoznala otkad je dr. Elaine Aron provela istraživanja u 90 -ima. Visoka osjetljivost nije bolest ili poremećaj, već poseban način percepcije stvarnosti, koji se tiče otprilike 15-20 % svjetske populacije.
Podrijetlo vrlo osjetljivih ljudi
Svojstvo visoke osjetljivosti je evolucijsko stare. Primijećeno je kod više od 100 vrsta životinja poput pasa, mačaka i konja. S evolucijskog stajališta, ova je značajka imala svoju prednost: VCL je prvi otkrio opasnost, promjenu okoliša ili potrebu za grupom, što je pridonijelo opstanak zajednice.
Međutim, trenutno Život s visokom osjetljivošću U hiperstimuliranom svijetu može uzrokovati stres, anksioznost ili nerazumijevanje, pogotovo ako se ovo svojstvo nije pravilno shvaćeno i kontrolira.
Što se događa kada je osoba vrlo osjetljiva i intenzivna: njegove karakteristike
Vrlo osjetljivi ljudi imaju niz zajedničkih značajki, iako se njihov intenzitet može razlikovati u pojedinim osobama:
- Visoka empatija i sposobnost suosjećanja s drugima.
- Osjetljivost na senzorne podražaje poput gladnih zvukova, jarkog svjetla ili gomile ljudi.
- Skłonnost do samo -refleksije i dubokih razmišljanja.
- Cijeni umjetnost, glazbu i prirodu.
- Intenzivna emocionalna reakcija na pozitivne ili negativne situacije.
- Potrebno mu je vrijeme da dobije energiju.
- Oštra intuicija i percepcija detalja koje drugi previđaju.
- Osjetljivost na fizičku ili emocionalnu bol drugih ljudi.
- Problemi s upravljanjem stresom ili naglim promjenama.
Uzroci visoke osjetljivosti
- Genetska predispozicija naslijeđena od roditelja ili baka i djedova.
- Kongenijski temperament, prisutan od rođenja.
- Evolucijska prilagodba za dublji odgovor na okolno okruženje.
- Utjecaj obiteljskog i društvenog okruženja na emocionalni razvoj.
Iskustva rane djece koja su ojačala emocionalnu vezu i budnost.
Posljedice visoke osjetljivosti
Pozitivan
- Duboki i smisleni odnosi.
- Visoka kreativnost i umjetničke sposobnosti.
- Snažna veza s prirodom i životinjama.
- Predanost društvenim ili humanitarnim poslovima.
Negativan
- Emocionalna iscrpljenost zbog preopterećenja.
- Socijalna anksioznost ili potreba za izbjegavanjem bučnih mjesta.
- Problemi s određivanjem granica ili sposobnošću da se kaže “ne”.
- Nesporazum u vezama zbog osjećaja nerazumijevanja.
- Povećani rizik od kroničnog stresa ili depresije ako osjetljivost nije pravilno pregledana.
Neki savjeti kako se nositi s visokom osjetljivošću
Učenje života s visokom osjetljivošću ključ je uravnoteženog života. Evo nekoliko korisnih savjeta:
- Prihvatite svoju osjetljivost kao osobne karakteristike, a ne kao nedostatak.
- Izbjegavajte previše stimuliranje okoliša ili učeste pauze.
- Odredite jasne granice u odnosima i društvenim aktivnostima.
- Vježbajte tehnike opuštanja poput meditacije ili svjesnog disanja.
- Pospite za vraćanje emocionalne energije.
- Stvorite tiha mjesta na kojima se možete isključiti.
- Izrazite emocije kroz umjetnost, pisanje ili dijalog.
- Potražite stručnu pomoć ako smatrate da vaša osjetljivost ometa vašu bunar.
