Kad komuniciramo, često susrećemo ljude koji uvijek prekidaju razgovor. Za neke je to manifestacija nepristojnog ili egocentrizma od strane partnera u intervjuu. Psiholozi objašnjavaju zašto se to događa: Oni igraju ulogu socijalne, kulturne, neurološke i emocionalni čimbenici. U vezi s tim, stručnjaci i institucije nastoje odgovoriti na pitanje zašto osjećamo potrebu i trebamo govoriti prije nego što druga osoba završi svoj govor. Osim toga, proučavaju što mentalni mehanizmi pokreću kada ometamo drugu osobu. Prekid je dio funkcioniranja našeg mozakAnksioznost, navike i komunikacijski planovi koji su često nesvjesni.
Časopis Psikologija Tvrdi da prekid ne može uvijek odražavati loše namjere ili prezir prema drugima, ali složena je reakcija našeg uma na govorne podražaje. “Potreba aktivnog sudjelovanja, povezivanja onoga što čujemo, s vlastitim iskustvom i ne propustiti” prikladan trenutak “za intervenciju – to su impulsi koji nas mogu natjerati da prekinemo druge”, kažu stručnjaci. 70 % prekida u intervjuima Uzrokovane su spontanim asocijacijama. “Dok netko govori, naš mozak radi punom brzinom: predviđa što će se reći, prisjetite se sličnih situacija i procijenite hoće li naš post biti na mjestu”, kaže on. U određenim okolnostima, ovi prekidi pojačani su čimbenicima poput nervoze tijekom razgovora i straha da zaboravimo ono što želimo reći.
Zašto ljudi prekidaju razgovore
Mozak Multitasking
S neuropsihološkog stajališta, to je jedan od razloga zašto prekidamo razgovore, trenutne aktivnosti različitih područja našeg mozga.
“Kad netko razgovara s nama, naša kora za spavanje aktivira se za tumačenje govora, dok druga područja procjenjuju da li imamo što dodati”, objašnjavaju članovi socijalne psihologije.
Institut za ponašanje Napominje da nas multitasking mozga prisiljava da se brzo odmaknemo od aktivnog slušanja kako bismo pripremili vlastiti govor. Istodobno, ističu da to Proces je automatski i prirodan. Stoga većina ljudi ne shvaća da prekida partnera dok to ne učine.
Prema članovima Instituta, žurba s odgovorom ne mora nužno izlaziti iz želje da se nametnete, već iz impulsa koji pokušava donijeti nešto “važno”. Ako netko dijeli svoje iskustvo i imali smo slično iskustvo, potrebno je dijeliti ga jer mozak također sluša i formulira odgovor.
Što je radno sjećanje i strah od zaborava?
Prekid intervjua ponekad proizlazi iz straha da zaboravimo misli i ideje koje želimo izraziti. To se naziva radnom memorijom i ograničena je sposobnost mozga da nakratko čuva informacije.
“Ako nam je nešto važno, osjećamo potrebu da to izražavamo dok ne nestane. Taj strah je jači kod anksioznih ljudi i u situacijama kada više ljudi sudjeluje u sastancima ili raspravama”, upozoravaju stručnjaci s Instituta za ponašanje.
Također tvrdi da je potreba da se svoje mišljenje iznese izvan drugog mišljenja može motivirati željom (svjesna ili nesvjesna) da kontrolira tijek razgovora.
Posljedice prekida razgovora u osobnim odnosima
U osobnim odnosima stalni prekidi mogu se protumačiti kao nedostatak interesa ili poštovanja. U bližim odnosima, poput odnosa između partnera ili članova obitelji, ovaj običaj može naštetiti procesu emocionalne komunikacije.
Institut za dobro -u Berkeleyu Tvrdi da ako se osjeća da se njegove ideje ne čuju ili da je njegov govor poremećen, osjeća razočaravajuću i emocionalnu udaljenost. “Važno je razviti aktivno slušanje: vještinu koja pretpostavlja ne samo čuti što drugi kažu, već i poštivati njihovo vrijeme i pravo da se izraze bez prekida.”
Prekid na radnom mjestu
Stručnjaci s Berkeley instituta za dobrobit upozoravaju da prekid na radnom mjestu može imati negativne posljedice. Jedna od njih je da se susreću samo glasni i najdominantniji i najdominantniji zaposlenici.
Stoga će više introvertiranih i pacijenata ljudi radije šutjeti ako se njihovo sudjelovanje stalno prekida. Radeći to To smanjuje raznolikost pogleda i pogleda.
Pored toga, dodaju da kada prekinu nadređene ili klijente, takvo se ponašanje može shvatiti kao ne -profesionalizam. “Takvo ponašanje stvara dojam nepristojne i sebične osobe, što negativno utječe na osobni ugled i na dinamiku tima”, vjeruju stručnjaci.
