Istraživanje je vodio španjolski znanstvenik. Očekuje se da će ove strukture igrati ključnu ulogu u globalnoj klimi.

Nedavno istraživanje, Objavljeno u Marine GeologyOmogućeno otkriti 332 podvodna kanjona skrivena ispod voda koje okružuju Antarktiku, od kojih neki dosežu dubinu od 4000 metara. Ovaj broj je pet puta veće od prethodnih procjena I pruža preciznije ideju o tome kako te strukture utječu na cirkulaciju oceana i klimatske promjene.

Studija David Amblas sa Sveučilišta u Barceloni i Arizij S University College Cork se temeljio na najpotpunija baza podataka Morsko ublažavanje regije: Verzija 2 Međunarodne batimetrijske karte Južnog oceana. Ova karta ima rezoluciju od 500 metara po pikselu, što omogućava poluautomatsku analizu formacija.

Razlike između dvije antarktičke regije

Kanjoni na Istočnoj Antarktici imaju razgranati sustavi i profili U-oblikakoji su rezultat dugoročnih ledenjačkih aktivnosti i zglobnih učinaka procesa erozije i sedimentacije. U zapadnom sektoru, međutim, prevladavaju kraće strukture sa strmim nagibima i presjeci v-oblikašto sugerira kasnije pojavu.

Prema istraživačima Ova morfološka razlika potvrđuje hipotezu da Istočna ledena ploča je starija i potječe prije zapadnjaka. “Ovo je trebalo proučavati sedimentne sedimente, ali još nije opisano u opsežnoj geomorfologiji morskog dna”, rekao je Amblas.

Ključna uloga u globalnoj klimi

Pored njihove veličine, ove formacije djeluju kao Prirodni hodnici koji omogućuju razmjenu vode između kontinentalne platforme i dubokog oceana. Ovaj postupak dovodi do formiranja Antarktička duboka vodaTo je važan element globalnog sustava oceanske cirkulacije koji regulira klimu planete.

Osim toga, kanjoni olakšavaju opskrbu toplije struje poput Circumpolarna duboka vodado baze ledenih platformi. Ovaj fenomen Doprinosi topljenju ledenjaka u bazi, slabi platforme i ubrzava kretanje ledenjaka do vode, što dovodi do povećanja razine mora.

Autori upozoravaju da su trenutni modeli predviđanja klime Netočno reproducirani procesi u tijeku U područjima s tako složenom topografijom. To ograničava mogućnost predviđanja budućih promjena u Ocean i klimatska dinamikaposebno u osjetljivim regijama poput Amundsenskog mora.

Iz tog razloga, studija naglašava hitnu potrebu Proširenje batimetrijskog mapiranja u neistraženim područjima i integrirati ove podatke u poboljšane klimatske modele. “Moramo nastaviti prikupljati batimetrične podatke visoke rezolucije u neobrađenim područjima koji će nesumnjivo dovesti do otkrivanja novih kanjona”, zaključio je Arosio.